FAQ (Frequently Asked Questions)
Komité Nasionál ba Patrimóniu Kultural Imateriál Timor-Leste -KOMNAS PKI-TL mak nu’udar plataforma komún hodi servisu hamutuk ba salvaguarda patrimôniu Kulturál Imateriál Timor-Leste.
Tais mak textil tradisionál ne’ebe sai nu’udar eransa kulturál Timor-Leste nian ida ne’ebé bei-ala sira husik hela husi jerasaun ba jerasaun. Tais iha papél importante iha timoroan sira nia vida, hahu husi sira nia moris to’o fali mate. Sira uja tais hodi simu bainaka, no hodi hatudu sira nia identidade kulturál no klase sosiál. Tais mos uja hanesan objetu folin bo’ot; hanesan berlake ne’ebé família umane fo ba familia feto-sa. Sira uja la’os hodi hametin relasionamentu entre família deit, maibe mos hodi selu multa bainhira ema ida kontra regulamentu iha komunidade.
Patrimóniu kulturál imateriál – maka prátika, reprezentasaun, espresaun, koñesimentu no abilidade sira no mós instrumentu sira, objetu sira, artefaktu sira no espasu kulturál sira ne’ebé asosiadu ho sira ne’ebé komunidade, grupu no, ikusmai, indivíduu sira rekoñese nu’udar parte ida hosi sira-nia patrimóniu kulturál, ne’ebé transmite hosi jerasaun ba jerasaun no kria filafali beibeik hosi komunidade no grupu sira bazeia ba sira-nia ambiente, ho sira-nia interasaun ho natureza ne’ebé fó ba sira sentidu identidade no kontinuidade;
Salvaguarda patrimóniu kulturál imateriál refere ba asaun, polítika no medida sira ne’ebé ho objetivu atu proteje, prezerva no transmite ba jerasaun sira iha futuru espresaun kulturál sira ne’ebé sai parte esensiál ba identidade no diversidade povu ida nian. Ida-ne’e inklui tradisaun orál sira, prátika sosiál sira, rituál sira, koñesimentu no téknika sira ne’ebé asosiadu ho natureza, no mós abilidade artezanatu nian.