Workshop ne’e ho objetivu atu halibur informasaun kona-ba Tais, no opiniaun husi partisipante sira atufo ideia no rekomendasaun relasiona ho importánsia integrasaun Tais iha kurríkulu eskolár. Nu’udar rezultadu husi serbisu kolaborativu no koordenasaun ne’ebé di’ak entre Sekretária Estadu ba Arte no Kultura, Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO, no Ministériu Edukasaun realiza workshop ne’e hodi identifika no diskute konteúdu prinsipál Tais nian atu integra iha kurríkulu eskolár. Tópiku prinsipál ne’ebe diskuti mak materiál no konteudu husi Tais ne’ebe halibur ona husi peskiza tempu naruk no estudu husi Sekretariu Estadu Arte no Kultura ho nia parseiru Timor Aid no Fundasaun Alola;
Durante loron rua, partisipante sira hamutuk ho peritu nasionál no ofisiál governu sira fahe no debate kona-ba kredibilidade no kualidade konteúdu Tais nian ne’ebé atu hatama iha kurríkulu eskolár, nivel difikuldade informasaun nian, no koñesimentu no abilidade profesór sira-nian. Rezultadu prinsipál ne’ebé alkansa iha workshop tomak mak dezeña rekomendasaun ida hodi aprezenta ba Ministru Edukasaun atu bele konsidera iha revizaun kurríkulu siklu datoluk 2024, nune’e sira bele hatama Tais iha kurríkulu eskolár iha 2025 kona-ba interese edukasaun nian.
